
Koliko plaćaju evroligaši: Partizan Mozzart Bet i Crvena zvezda legitimni kandidati za F4
Vreme čitanja: 8min | čet. 16.10.25. | 10:57
Crno-beli imaju sedmi budžet u Evropi, što u kombinaciji s fantastičnim navijačima i verovatno najboljim stručnim štabom treba da donese minimum F4, a možda i nešto više. A i crveno-beli su u sličnoj situaciji
Spekulacije o godišnjim budžetima evroligaških klubova, naročito o neto platama (nakon poreskih odbitaka) izdvojenim za igrače i trenere tradicionalno privlače najveću pažnju košarkaške javnosti. Iz godine u godinu granice se probijaju, sve sa ciljem kako bi košarka u Evropi jednog dana postala isplativ brend i kako bi se pratili i dalje nedostižni standardi NBA lige.
Sa sve glasnijom pričom o dolasku NBA u Evropu i stvaranju nove košarkaške lige, klubovi sa ove strane Atlantika pokušavaju da ostanu konkurentni, ipak još su veću zbrku na tržištu napravili američki koledži sa NIL ugovorima (Name, Image, Likeness ugovori ili skraćeno NIL, omogućavaju mladim sportistima da svoje ime, sliku i imidž koriste u komercijalne svrhe pr. au) što je evropsku košarkašku zajednicu nateralo da po hitnom postupku menja uslove pod kojima klubovi dovode svoje igrače.
Izabrane vesti
Nova Evroligina pravila o finansijskoj održivosti klubova (osnovica za plate od 10.000.000 evra u koju ne spadaju tri najveće zvezde, mladi igrači i još neki izuzeci) naizgled nisu tu mnogo promenile. Osim što sada postoji bojazan da neki klubovi prijavljuju manje troškove od realnih, ali ovde se moramo držati koliko-toliko zvaničnih podataka.
Bruto budžeti su manje-više poznati, ali to ne daje pravu sliku o odnosu snaga na finansijskom planu jer su porezi u nekim zemljama Evrope i drastično različiti, pa dolazimo do toga da neki klub sa na papiru većim bruto budžetom može u stvari da bude u slabijoj poziciji ako su porezi u zemlji u kojoj dolazi veliki.
U analizi Mozzart Sporta pokušali smo da dođemo do “realnih” budžeta, odnosno neto izdvajanja klubova za plate igrača i stručnih štabova, s tim što su promene moguće u toku sezone jer smo svedoci da zbog povreda ili uočenih slabosti klubovi u toku sezone reaguju i dopunjuju roster, što utiče na izmene u budžetima za plate.
Kada govorimo o finansijama u Evroligi, ne može da se ne pomene Hapoel iz Tel Aviva koji je učinio Vasilija Micića najplaćenijim košarkašem Evrolige sa godišnjim primanjima od 6.000.000 dolara, odnosno gotovo 5.200.000 evra! Kada se odbiju porezi. Na to je dobio i deonice kluba koje bi u budućnosti mogao lepo da naplati, s obzirom da vlasnik Hapoela Ofer Janaj želi svoje čedo u evropskom NBA takmičenju i procenjuje rast vrednosti kluba na oko 1.500.000.000 evra u narednim godinama.
.png.webp)
GDE SU BEOGRADSKI KLUBOVI?
Priča o budžetima neizbežna je tema i među navijačima večitih, pa se tako kroz neobavezne razgovore ispaljuju sume koje najčešće posluže da se “pecne” ona druga strana. Iznosi su rekordni za obe strane, nije tajna da i država učestvuje u njihovom funkcionisanju, ali i dva najveća srpska kluba sve više rade na tome da postanu nezavisni sistemi.
Predsednik Partizan Mozzart Beta Ostoja Mijailović otkrio je nedavno da je ukupni godišnji budžet uvećan za 35 odsto i da sada iznosi 27.000.000 evra, najajvivši da je ultimativni cilj evropska titula. Od pomenutog dela, prema nepotvrđenim procenama, budžet namenjen za plate igrača i trenera iznosi oko 17.500.000 evra neto, odnosno kada se odbiju porezi. Poreski teret iznosi otprilike oko 25 odsto. S tim da mnogo toga zavisi od toga kako klubovi prijavljuju igrače. Recimo, 12,7 odsto je porez na ugovore o angažovanju, a 65 odsto na ugovor o radu, a najviša poreska osnovica za plaćanje doprinosa u Srbiji za 2025. godinu iznosi 656.425 dinara. Što će reći da je isti porez na platu od 5.500 evra i recimo 100.000.
Kako bilo, obično oko 65 odsto klupskog budžeta ide na plate igrača. Ostalo na plate ostalih zaposlenih, putovanja, stanove za košarkaše, a I tu su velike razlike u cenama.

No, idemo dalje. Prvi čovek Crvene zvezde Željko Drčelić naglasio je da se budžet nije menjao u odnosu na prošlu godinu i da iznosi oko 20.000.000 evra. Prema takođe nezvaničnim procenama, na Malom Kalemegdanu izdvajaju oko 14.000.000 evra za primanja igrača i stručnog štaba. Uz važnu napomenu da sve te sume variraju zbog, recimo i to, promena koje su se dogodile u Zvezdi, od smene Janisa Sferopulosa, preko dolaska Donatasa Motiejunasa, do potpisivanja Saše Obradovića, uz moguće dolaske novih igrača u narednom periodu. Isto naravno važi za sve ostale klubove.
HAPOEL U NALETU, PAO NEDODIRLJIV
Treći evroligaš iz Jadranske lige Dubai ima projektovani budžet od 24.000.000 evra, od čega je 16.000.000 evra namenjeno za igrače i struku.
Žalgiris je odlučio da u takmičarsku 2025/26. uđe sa nikad većim budžetom od 21.700.000 evra, dok za plate igrača i trenera odlazi 14.400.000 evra bruto. Kako se u Litvaniji plaća porez od oko 40 odsto, procene su da je neto iznos oko 8.600.000 evra.
Pomenuti Hapoel Tel Aviv je dobro promešao evroligaški sistem odlukom da izdvoji 40.000.000 evra za ukupni budžet, odnosno da na plate igrača i trenera odvoji oko 25.000.000 evra! To ga čini jednim od klubova koji izdvajaju najviše novca u te svrhe što, opet, ima smisla. Kako je Izrael u ratnom stanju i Hapoel ne igra evropske utakmice kod kuće, već u Sofiji (Makabi u Beogradu pr. au), tako i dva kluba iz Tel Aviva nemaju drugi izbor, nego da novcem privuku igrače. Ponos Izraela, recimo, na plate izdvaja oko 10.200.000 evra neto, što je nešto više u odnosu na prošlu sezonu. U Izraelu se, recimo, za strance plaća porez od oko 25 odsto, dok za domaće igrače ide na 50 procenata.

Panatinaikos je napravio ogroman skok u odnosu na prošlu godinu! Prošlosezonski neuspeh naterao je ekscentričnog vlasnika Dimitrisa Janakopulosa da poveća ulog i može se reći da PAO za plate igrača izdvaja najviše novca u Evroligi! U takmičarskoj 2024/25 ta suma iznosila je oko 20.500.000 evra, sada je na margini od 30.000.000 evra! Tačnije, prema procenama grčke Gazete, čak 11.000.000 evra više evropski šampion iz 2024. godine namenio je u te svrhe. Recimo, Kendrik Nan je dobio, za evropske pojmove, mamutski ugovor do 4.500.000 evra neto godišnje! Njegov prethodni ugovor bio je težak dva miliona evra. Matijas Lesor je takođe dobio značajnu povišicu u trenutku kada je doživeo tešku povredu noge, pa sada zarađuje oko 2.700.000 evra godišnje, kada se odbiju porezi, što je za milion više nego lane. I Džedi Osman je dobio novi ugovor vredan oko 1.600.000 evra po sezoni. PAO je ovog leta angažovao Ti Džej Šortsa i dao mu 2.500.000 evra, Rišona Holmsa za 2.400.000 i Nikosa Rogavopulosa za 700.000 evra, što je takođe uticalo da se značajno uveća budžet za plate.
Gradski rival Olimpijakos nije imao takve uzlete kao PAO, iako je i klub iz Pireja produžio ugovore s Evanom Furnijeom i sada je težak oko 2.700.000 evra, Nikolom Milutinovim na 2.500.000 evra, Šakilom Mekisikom na 700.000... Budžet jeste uvećan u odnosu na prošlu sezonu, ali ne toliko kao najveći košarkaški protivnik. Prema nepotvrđenim informacijama ukupni budžet je u rangu od 40.000.000 evra, dok za plate ide između 23.000.000 i 24.500.000 evra.
Francuska košarkaška liga (LNB) je na zvaničnom sajtu, potpuno transparentno, objavila budžete svojih klubova i iznose koje daju za plate. I postupak LNB treba da bude primer za sve, da potpuno transparentno izađu u javnost i ne kriju iznose... Monako je značajno podigao ukupni budžet, za gotovo 10.000.000 evra i sada iznosi 38.700.000 evropskih novčanica. Klub koji je prošle sezone izdvajao 13.500.000 evra za plate, sada daje preko 20.000.000! Pariz i Asvel su takođe digli budžete na 28.800.000, odnosno 18.600.000 evra, što je za klub iz glavnog grada takođe povećanje od 10.000.000 evra, dok je za tim iz Vilerbana oko dva miliona. Pariz sada za plate daje blizu osam miliona evra, odnosno oko dva i po miliona više nego lane, dok je Asvel uradio suprotno i značajno smanjio izdatke za plate, sa prošlogodišnji 5.800.000 evra na sadašnjih 4.500.000.
RAZLIČIT POREZ U ŠPANIJI, TURCI SE NAJBOLJE “KRIJU”
Situacija u Španiji je možda i najinteresantnija sa ekonomskog stanovišta. Recimo, klubovi poreze plaćaju na osnovu zakona unutar svojih pokrajina. Tako Barselona plaća gotovo 50 odsto za porez, odnosno na milion evra neto platu daje 1.870.000 evra! Real Madrid mora da plati porez od 43 odsto, odnosno 1.750.000 bruto za milion evra neto primanja. U Valensiji je porez takođe oko 45 odsto. U Baskiji je najniža stopa poreza, od svega 25 procenata! Tako u Baskoniji daju bruto 1.330.000 evra za milion evra neto plate.
Kraljevski klub za ovu sezonu ima planiran ukupan budžet između 45.000.000 i 50.000.000 evra, odnosno nezvanično oko 24.000.000 evra za plate. Barselona je smanjila ukupni budžet sa 32.000.000 na 28.750.000 evra u sklopu pokušaja kompletnog Sportskog društva da amortizuje posledice debele finansijske krize. Na plate prema određenim procenama sada daje oko 14.000.000 evra. Baskonija ima budžet između 15.000.000 i 20.000.000 evra, dok na plate izdvaja oko 9.000.000 evra. Valensija ima budžet od oko 30.000.000 evra, odnosno oko 13.500.000 evra za plate.
I milanska Olimpija je trebalo da digne ulog i budžet za plate igrača i stručnog štaba za oko 20 odsto, mada ostaje pitanje da li će sada, posle smrti Đorđa Armanija, imati baš toliko novca na raspolaganju. S tim da su iz Armanija već najavili da će Olimpija i u narednim godinama samo od njih moći da računa na gurku od 25.000.000 do 30.000.000 evra. Prema neformalnim najavama, neto budžet za plate u Milanu trebalo je da iznosi oko 22.000.000 evra! Ukupni budžet već je i u dve prethodne sezone prevazilazio granicu od 40.000.000 evra. Virtus iz Bolonje je korigovao budžete, mada nije bilo moguće doći do tačnih podataka. Tako je ukupni negde između 15.000.000 i 16.000.000 evra, dok je plate u rangu od oko 8.000.000 evra.

Minhenski Bajern kao sada jedini predstavnik nemačke košarke u Evroligi ima planirani godišnji budžet do 35.000.000 evra, od čega na plate po nekim informacijama odlazi oko 12.000.000 evra neto. U Nemačkoj su porezi brutalno visoki, jer za milion evra neto iznosa klub mora da plati čak 2.200.000 evra!
Informacije za turske klubove nije bilo moguće dobiti, ali ako uzmemo u obzir prošlogodišnje svote od 34.500.000 evra u Efesu i 33.500.000 evra u Fenerbahčeu, odnosno 17.200.000 evra za plate u redovima bivšeg evropskog šampiona i 16.500.000 kod aktuelnog prvaka Evrope, jasno je da su među timovima sa najvećim izdacima u tom pogledu. I, ako pogledamo istoriju njihovog poslovanja, ti iznosi sada mogu da budu samo veći. I verovatno jesu.
Kada se podvuče crta, Partizan Mozzart Bet gravitira ka gornjem domu evropske košarkaške elite po iznosima namenjenim za plate, uz još jednu ogradu zbog iznosa budžeta turskih velikana što bi istu moglo da promeni, dok je Crvena zvezda na zlatnoj sredini.

U odnosu na neke sezone iz prošlosti, kada su srpski klubovi po pravilu bili u podređenom položaju u odnosu na rivale iz Evrolige, budžeti Zvezde i Partizan Mozzart Beta danas su vrlo konkurentni najboljim evropskim ekipama. Crno-beli tako imaju sedmi budžet u Evropi, što u kombinaciji s fantastičnim navijačima i verovatno najboljim stručnim štabom treba da donese plasman na Fajnal for, a i snove o nečemu većem čini legitimnim. A i crveno-beli su u sličnoj situaciji…
Čeka nas mnogo uzbuđenja ove sezone.
tagovi
Obaveštavaj me

