
Grbić najuspešniji selektor u istoriji Poljske, na večnoj listi pretekao i legendarnog Vagnera
Vreme čitanja: 2min | sre. 06.08.25. | 14:43
Nikola je već osvojio tri zlatne medalje
Odbojkaška tema broj jedan u Poljskoj je i dalje titula u Ligi nacija, samim time i Nikola Grbić. Kako i da bude drugačije kada je srpski as trenutno najuspešniji selektor u istoriji ove zemlje.
Naime, evropska selekcija je od 1948. godine promenila 26 trenera, uz napomenu da su pojedini odlazili, potom se i vraćali na odgovornu funkciju. Radili su u tom periodu velike legende i vrsni stručnjaci, kao i stratezi koji baš i nisu opravdali očekivanja. Na toj dugačkoj listi su i Hubert Vagner, Vital Hejnen, Ferdinando De Đorđi, Stefan Antiga, Andrea Anastazi, Danijele Kastelani, Raul Lozano, Stanislav Goščinjak, Aleksander Skiba, Zigmunt Kraust, Veslav Pjotrovski, Edvard Skorek, Jerži Velč, Tadeuš Šlagor, Leonar Mihnjevski, Rišard Bosek...
Izabrane vesti
Međutim, 27. izbor krovne organizacije pokazao se kao najbolji, barem po broju zlatnih medalja. Upravo je i ovaj statistički podatak vinuo mlađeg od braće Grbića na vrh večne liste, iako bi njegova karijera na klupi velikana mogla da potraje. Poslednjim odličjem iz Ningboa zaseo je na lidersku poziciju, pošto je isto odličje osvajao na Evropskom prvenstvu i u Ligi nacija 2023.
Donedavno je "vredno zvanje" delio sa čuvenim Hubertom Vagnerom. Sportski radnik, koji je preminuo 2022, a u čiju se čast organizuje i tradicionalni memorijalni turnir u Poljskoj, ostao je na dve u tri mandata. Koliko je obradovao odbojkašku naciju trofejnih 1970-ih, potvrđuje da je pokorio konkurenciju na najznačajnijim takmičenjima - Svetskom prvenstvu u Meksiku 1974. i Olimpijskim igrama u Montrealu 1976.
Osim Vagnera, aktuelni šef stručnog štaba je uspešniji i od Vitala Hejnena, Stefana Antige, Andree Anastazija i Daniela Kastelanija. Kvartet je "tek" po jednom zaseo na presto. Doduše, svaki od ovih trenera predstavlja bitan deo istorije, imajući u vidu da su to sve zlatne medalje koje je Poljska osvojila od momenta kada je kormilo nacionalnog tima preuzeo Romuald Viršilo 1948. Dakle, ukupno ih je devet...
Grbić može da se pohvali i da je sa svih sedam takmičenja, na kojima je nastupao sa popularnim belo-crvenima, doneo odličje zlatnog, srebrnog ili bronzanog sjaja. A po pitanju "dugovečnosti" na funkciji selektora, Nikola je proslavio treću godišnjicu. Najduže se zadržao Tadeuš Šlagor, koji je komandovao sedam leta, u periodu od 1966. do 1973.
Još jedan rekord koji bi u budućnosti mogao da bude oboren, jer bi srpski stručnjak u reprezentaciji Poljske trebalo da bude najmanje do 2028. i Igara u Los Anđelesu. Ukoliko bude beležio makar i približne rezultate kao do sada, deluje da će se saradnja i nastaviti na obostrano zadovoljstvo.