Nikola Krstović 72 vs 14 Zvezdinih napadača nakon njega 221, 200, 107, 97, 5…

Vreme čitanja: 7min | pon. 19.10.26. | 15:14

Crnogorac je među 10 najboljih strelaca Serije A otkako je došao u nju, prvi po broju šuteva u ligi i najvredniji fudbaler kojeg je Crvena zvezda napravila u poslednjih 10 godina

Dve šanse je promašio, treća je morala da uđe. Nikola Krstović je protiv Milana na San Siru desetak minuta pre kraja upisao pogodak kojim je zaostatak Atalante smanjio na samo jedan gol i uneo paniku u redove Rosonera. Ni Milan ne zna kako je priveo meč kraju…

Krstović je odigrao dobar meč. Gazeta ga je u porazu Orobika ocenila sa prelaznih 6,5. Bolje ocenjen je bio samo golman Karneseki koji je odbranio i penal. Krstović je stigao do četvrtog prvoligaškog pogotka u sezoni. Efikasniji od njega su samo Frozinoneova senzacija Antonio Rajmondo i Romin opušak Donijel Malen. Miriše na još jednu Krstovićevu sezonu sa dvocifrenim brojem golova u Seriji A.

Izabrane vesti

Ono što je za Krstovića najbitnije je da je oteo ‘devetku’. Možda na dresu nosi broj 90, ali na terenu je najbolja ‘devetka’ Atalante. Iako mu Mauricio Sari nije verovao i od početka sezone je gurao Đanluku Skamaku. Italijanski centarfor je počeo prva četiri kola u Seriji kao starter, Krstović je sva četiri meča ulazio sa klupe. U sva četiri meča su obojica postigli po gol, ali je bilo evidentno da Crnogorac predstavlja veću opasnost po gol rivala.

Sari je posle toga prelomio i Skamaku preselio na klupu u poslednja tri kola, a Krstovića promovisao u startera. Italijan nije dao nijedan gol, Krstović je upisao tri uz jednu asistenciju. I teško će Skamaka uspeti da pomeri tvrdoglavog Zećanina iz prve postave…

Krstović je naučio da se rad i upornost isplate. Na taj način je dogurao iz Zete do Crvene zvezde, tako i dalje gradi karijeru. Taj boravak na Marakani ostaje jedini profesionalni neuspeh Krstovića u dosadašnjoj karijeri.

Zvezda ga je kaparisala iz Golubovaca kao tinejdžera koji je sezonu završio kao prvi strelac lige. Prvih šest meseci kod Vladana Milojevića je učio i kalio se u jačoj konkurenciji (Pavkov, Tomane, Ben, Vukanović…), nije još bio sazreo ni kao igrač, ni kao čovek. U tom periodu je dobio tek 110 minuta na terenu u šest mečeva.

Po dolasku Dejana Stankovića na klupu je prvih šest meseci prebačen na kaljenje u filijalu Grafičar, gde je na šest mečeva dao dva gola. Nakon toga je odradio punu sezonu pod Stankovićevom palicom gde mu se minutaža povećala, ali mu je uloga suštinski bila marginalna. Statistika kaže da je igrao na 21 utakmici, ali kada se malo dublje zagrebe, ispada da je na terenu proveo samo 625 minuta. Ni celih sedam mečeva. Od 15 prvenstvenih utakmica, počeo je samo tri u startnoj postavi, a jedini put na terenu je proveo svih 90 minuta u duelu protiv Mačve. Prednost su imali Falčineli, Boaći, Pavkov, pa čak i Marko Lazetić.

Usledilo je burno leto u kojem je na Marakanu kao kapitalno pojačanje u napadu doveden Lois Dioni umesto Falčinelija, a ostao je Milan Pavkov kao B opcija. Dioni je ušao u evropske kvalifikacije nespreman, pa je Krstović silom prilika bio alternativa Pavkovu. Ušao je u igru protiv Kairata, a onda i u razočaravajućem remiju protiv Šerifa na Marakani. Kada je Stankovićev tim bio u situaciji ‘biti ili ne biti’, Krstović je dobio celo drugo poluvreme u revanšu u Moldaviji i nije uspeo da popravi stvari. Sledeće nedelje je odigrao desetak minuta protiv Kluža i pozdravio se sa Zvezdom. Na mala vrata je prešao u Dunajsku Stredu u finišu prelaznog roka, dok su se u Zvezdi još zanosili da će Dioni biti pogodak. Slovaci su tada za Krstovićev transfer platili 400.000 evra, a Zvezda je zadržala i 10 odsto od profita od narednog transfera. Na njenu sreću, jer se prodaja Krstovića sada ispostavlja kao jedan od najgorih poteza Zvezdinog rukovodstva u prelaznim rokovima.

Crnogorac se u Slovačkoj oslobodio pritiska, malo-pomalo počeo da se nameće i profiliše se u udarnu iglu Dunajske Strede. Za dve godine u slovačko-mađarskom klubu je dao 37 golova na 66 mečeva, bio najbolji strelac lige i izabran u tim sezone.

Tu su ga opazile radari Pantalea Korvina. Iskusni direktor Lećea je već decenijama najbolji ‘balkanski špijun’ na Čizmi. Reč je o lovcu na talente koji je otkrio Mirka Vučinića, Valerija Božinova, Matiju Nastasića, Dušana Vlahovića, a u Italiju doveo i Stevana Jovetića…

Raspitao se i kod Vučinića za Krstovića i ispregovarao transfer za 4.000.000 evra. Slovaci su od toga isplatili Zvezdi 360.000 na ime onih 10 procenata, ali i sami ubacili još unosnije klauzule i procente za crnogorskog napadača jer su verovali u njega. Ispostavilo se da su bili u pravu. I oni, i Korvino.

Iako za napadača nije bila baš lepa perspektiva igrati u Lećeu, kao jednom od najslabijih i najdefanzivnijih timova Serije A, Krstović je iskoristio šansu. U prvoj sezoni je dao sedam golova, već u drugoj odskočio sa 11 i privukao interesovanje jačih timova. U obe sezone je bio jedan od najzaslužnijih za Lećeov opstanak u ligi i pokazao da ume da igra pod pritiskom.

Usledio je transfer u Atalantu vredan 25.000.000 evra. Dunajskoj Stredi je pripalo još 400.000 bonusa i 3.750.000 evra na ime procenata od dalje prodaje. Ukupno su Slovaci inkasirali 8.150.000 evra od Krstovića, a čista zarada kada se odbije Zvezdin deo je bila oko 7.400.000 evra. Leće je ostvario profit od skoro 18.000.000 evra. Atalanta je skupo investirala i nije zažalila. Crnogorac je u prvoj sezoni imao dvocifren broj golova, a na dobrom putu je i u drugoj.

Nikola je poster za mlade fudbalere šta znače volja, rad i upornost. Crvena zvezda je posle njega imala skupljih i atraktivnijih prodaja, kovala u zvezde mlade talente, ali niko od njih do sada nije ni prišao Krstovićevom učinku u inostranstvu. Skupo prodati mladići poput Mijatovića, Lazetića, Nedeljkovića, Erakovića, Mimovića nisu uspeli da se nametnu. Mnogi od njih u slabijoj konkurenciji od one u kojoj je bio Krstović. Uostalom, nijedan fudbaler koji je nosio Zvezdin dres u poslednjih 10 godina nije kasnije prodat za više od 20.000.000 evra. Krstović je tržišno najvredniji produkt koji je Zvezda izbacila još od Luke Jovića. A Zvezda je od njega zaradila tek parče kolača vredno 760.000 evra.

Od napadača koji su nakon njega odlazili sa Marakane, niko nije ni prišao takvom učinku. Uglavnom su davali golove po drugoligaškim takmičenjima poput Dionija, Kulibalija ili Krasoa. Najbolji učinak je imao Aleksandar Pešić, koji je u dresu Ferencvaroša dao 27 golova u prvenstvu, Kupu Mađarske i evropskim takmičenjima. Ohi Omoidžuanfo je u dresu Brendbija dao 25 golova u najjačim takmičenjima, a Šerif Endijae je u Grčkoj i Turskoj za prvoligaše 14 pogodaka.

El Fardu Ben, Piter Olajinka, Milan Pavkov i Jovan Mijatović su se golgeterski ugasili nakon odlaska iz Zvezde. Marko Lazetić tek sada uspeva da pogađa mreže po Jermeniji nakon nekoliko neuspešnih sezona, dok Uroš Sremčević nije ni dogurao van Srbije. Ukupno je 14 Zvezdinih napadača koji su klub napustili posle Krstovića dali 221 gola. Od toga 200 u evropskim klubovima. Od tog broja je 107 golova za evropske provoligaše, a 97 kada se oduzmu golovi u Mozzart Bet Superligi Srbije. Na kraju, samo pet golova su postigli u 'ligama petice'. Po dva Dioni i Kraso u Francuskoj i nedavni gol Džeja Enema za Bolonju.

Otkako je došao u Seriju A leta 2023. godine, Nikola Krstović je postigao 32 gola na 112 nastupa i u tom periodu je ušao u Top 10 najboljih strelaca italijanskog prvenstva.

1. Lautaro Martinez, 57 golova, 99 nastupa

2. Markus Tiram, 44 gola, 102 nastupa

3. Rikardo Orsolini, 36 golova, 102 nastupa

4. Dušan Vlahović, 33 gola, 81 nastup

5. Mateo Retegi, 32 gola, 65 nastupa

6. Kristijan Pulišić, 32 gola, 104 nastupa

7. Nikola Krstović, 32 gola, 112 nastupa

8. Andrea Pinamonti, 31 gol, 116 nastupa

9. Hakan Čalhanoglu, 30 golova, 88 nastupa

10. Romelu Lukaku, 28 golova, 73 nastupa

Primetno je da se u ovom društvu najčešće nalaze igrači koji su igrali ili igraju za velike klubove koji više napadaju i stvaraju veći broj šansi. Krstović je jedini uljez uz Orsolinija i Retegija. Zato njegovi golovi još više dobijaju na vrednosti jer ih je davao u Lećeu, koji slabo stvara šanse i bori se za goli život, a onda i u Atalanti, koja više nije napadačka gol-mašina kao u vreme Gasperinija.

Krstovićevu upornost i glad za golom možda najbolje opisuje još jedna statistička kategorija u tom periodu. Sa 345 udaraca na gol, Crnogorac je prvi na listi od leta 2023. do danas u Seriji A. Prosečno na protivnički gol šutira 3,08 puta po utakmici i po tom parametru je treći i ligi. Ispred su samo bivši Napolijev as Hviča Kvarachelija (3,49) i Interov kapiten Lautaro Martinez (3,30).

U poslednje vreme sve češće trese mreže i u dresu reprezentacije Crne Gore, a sa 26 godina deluje da su najbolja vremena tek pred njim. Išao je težim, okolnim putem, verovao u sebe više nego bilo ko oko njega i zaslužio sve lepo što mu se dešava.  


tagovi

Nikola Krstović

Sledeća vest