
Godina bola, godina tuge
Vreme čitanja: 5min | pon. 08.09.25. | 17:17
Rezultatski debakl srpskog sporta, nezapamćen u ovom milenijumu
Ko se nije otuđio, ko i dalje stane na autobusko stajalište i čeka da uđe u gradski prevoz, ko zađe u park među narod i oslušne, pored onih svakodnevnih briga i problema, već dva dana na svakom koraku čuće jedne te iste priče. Pitanja se roje: na stranu povreda Bogdana Bogdanovića, zašto je došlo do fijaska na Evrobasketu i zašto smo bili malokrvni, nespremni na tuču? I kakvo je, dođavola, ovo leto?! Zapravo, ne leto, nego godina.
Svetislav Pešić je na aerodromu u Rigi, pre no što će Srbija napustiti Letoniju, dao odgovore – oni kojima se ne dopadaju, reći će izgovore – vezane za fizičku spremu. Velika očekivanja su uticala na to da državni tim ne izgleda kako bi trebalo, očigledno da je teret zlata čekanog preko dve decenije i te kako na mentalnom planu lomio igrače, a druga stvar, prema rečima selektora, koja je dovela da dođe do brodoloma je virus. Uvukao se u reprezentaciju. Ali, izgleda ne samo među košarkaše…
Izabrane vesti
Na sportskom planu ova godina je – neuspešna. Toliko neuspešna godina da deluje kao da je srpski sport čitavu proveo pod infekcijom i upalom, da ga je virus razorio.
Ovo je bila i jeste godina bola, godina tuge.

Krah košarkaša na Evrobasketu poslednja je u nizu eliminacija u ranim fazama takmičenja, bilo da je reč o planetarnim ili kontinentalnim šampionatima. I tu su očekivanja, za razliku od većine drugih bojišta, bila najveća. Košarkašice su doživele debakl, ispale su još u grupnoj fazi Evrobasketa, pretrpele su tri poraza u konkurenciji Italije, Litvanije i Slovenije.
Ni u drugim sportovima nije bilo mnogo bolje. Negde je bilo i gore, pošto se rukometaši nisu ni plasirali na Svetsko prvenstvo. Odbojkašice su, poput košarkaša, zaustavljene u osmini finala, međutim, na planetarnom samitu najboljih. Dvostruke uzastopne šampionke sveta predale su krunu, a umnogome je ranoj eliminaciji kumovala povreda Tijane Bošković, bez koje je reprezentacija imala 0-11 ovoga leta, a 8-1 sa njom. No, kako je Srbija igrala i kakve je rezultate beležila u proteklom periodu i kakva je konkurencija, pakleno bi bilo doći do medalje.
Vaterpoliti su najdalje dogurali ovoga leta, stigli su do polufinala Svetskog prvenstva. Izgubili su od Mađarske, da bi potom u borbi za treće mesto Grci demolirali olimpijskog šampiona – 16:7. Uroš Stevanović nije tražio izgovore, bio je direktan: „Sramno je kako smo ušli u borbu za bronzanu medalju, ne smemo sebi da dozvoljavamo ovakav pristup“.

Na jednom od četiri velika takmičenja u kolektivnim sportovima nismo ni učestvovali, na tri nije osvojena medalje. Ostali su još odbojkaši, koje tek čeka Svetsko prvenstvo, mada po svemu do sada viđenom šanse za medalju mere se u promilima. Slično je i sa rukometašicama, one će u novembru u grupnoj fazi igrati protiv Nemica, Islanđanki i Urugvajki.
Sva je prilika da u kolektivnim sportovima, onim u kojima smo više ili manje bili uspešni u ovom veku, i koji su znali da donesu radost srpskom narodu, ove godine radovanja neće biti.
Dakle, ova 2025. godina mogla bi da ostane upamćena kao mračna i čemerna godina srpskog sporta. Sve vodi ka tome…
Niti jednom se tako nešto u ovom milenijumu nije dogodilo. Ako se izuzme 2020. godina, kada je pandemija sve paralizovala i kada su Olimpijske igre pomerene, prvi put, uključujući i onu na prelazu između vekova, nikada nije bilo da Srbija ostane bez ijednog odličja.
Od 2000. godine košarkaši, košarkašice, odbojkaši, odbojkašice, rukometaši, rukometašice i vaterpolisti su u zemlju uneli 60 medalja. Onih koje narod zaista vrednuje – sa Olimpijskih igara, te planetarnih i kontinentalnih šampionata. Sportistima su zasigurno drage i one iz Lige nacija, Svetske lige ili Svetskog kupa, no nije ista težina.

Izvesno će ova godina biti prva sušna, iako se svako malo može čuti o „rekordnim ulaganjima u srpski klupski sport“. To jeste tačno, međutim, očigledno da postoji sistemski problem u radu i načinu na koji se sredstva koriste, pokazatelj je puka statistika. Za poslednjih pet godina tek devet odličja. U proseku manje od dve po godini.
Nije malo, ali rezultatski je Srbija u padu. I ne znači da se koliko kroz godinu ili dve sve neće vratiti na staro.
Ali, da bi bilo bolje, da se ne bi ponovila godina bola i tuge, prvo treba priznati da je loše, da su iza srpskog sporta meseci neuspeha, te evidentirati uzroke problema i ko ili šta je do njih dovelo.
MEDALJE REPREZENTACIJE U KOLEKTIVNIM SPORTOVIMA OD 2000. GODINE:
KOŠARKA (MUŠKA)
2001. godina: Evropsko prvenstvo (Turska) – zlato
2002. godina: Svetsko prvenstvo (SAD) – zlato
2009. godina: Evropsko prvenstvo (Poljska) – srebro
2014. godina: Svetsko prvenstvo (Španija) – srebro
2016. godina: Olimpijske igre (Brazil) – srebro
2017. godina: Evropsko prvenstvo (Finska, Izrael, Rumunija, Turska) – srebro
2023. godina: Svetsko prvenstvo (Filipini, Japan, Indonezija) – srebro
2024. godina: Olimpijske igre (Francuska) – bronza
KOŠARKA (ŽENSKA)
2015. godina: Evropsko prvenstvo (Mađarska, Rumunija) – zlato
2016. godina: Olimpijske igre (Brazil) – bronza
2019. godina: Evropsko prvenstvo (Letonija, Srbija) – bronza
2021. godina: Evropsko prvenstvo (Francuska, Španija) – zlato

ODBOJKA (MUŠKA)
2000. godina: Olimpijske igre (Australija) – zlato
2001. godina: Evropsko prvenstvo (Češka) – zlato
2005. godina: Evropsko prvenstvo (Italija, Srbija i Crna Gora) – bronza
2007. godina: Evropsko prvenstvo (Rusija) – bronza
2010. godina: Svetsko prvenstvo (Italija) – bronza
2011. godina: Evropsko prvenstvo (Austrija, Češka) – zlato
2013. godina: Evropsko prvenstvo (Danska, Poljska) – bronza
2017. godina: Evropsko prvenstvo (Poljska) – bronza
2019. godina: Evropsko prvenstvo (Francuska, Slovenija, Belgija, Holandija) – zlato
ODBOJKA (ŽENSKA)
2006. godina: Svetsko prvenstvo (Japan) – bronza
2007. godina: Evropsko prvenstvo (Belgija, Luksemburg) – srebro
2011. godina: Evropsko prvenstvo (Italija, Srbija) – zlato
2015. godina: Evropsko prvenstvo (Belgija, Holandija) – bronza
2016. godina: Olimpijske igre (Brazil) – srebro
2017. godina: Evropsko prvenstvo (Azerbejdžan, Gruzija) – zlato
2018. godina: Svetsko prvenstvo (Japan) – zlato
2019. godina: Evropsko prvenstvo (Mađarska, Poljska, Slovačka, Turska) – zlato
2021. godina: Olimpijske igre (Japan) – bronza
2021. godina: Evropsko prvenstvo (Bugarska, Hrvatska, Rumunija, Srbija) – srebro
2022. godina: Svetsko prvenstvo (Holandija, Poljska) – zlato
2023. godina: Evropsko prvenstvo (Belgija, Estonija, Nemačka, Italija) – srebro

VATERPOLO (MUŠKI)
2000. godina: Olimpijske igre (Australija) – bronza
2001. godina: Svetsko prvenstvo (Japan) – srebro
2001. godina: Evropsko prvenstvo (Mađarska) – zlato
2003. godina: Svetsko prvenstvo (Španija) – bronza
2003. godina: Evropsko prvenstvo (Slovenija) – zlato
2004. godina: Olimpijske igre (Grčka) – srebro
2005. godina: Svetsko prvenstvo (Kanada) – zlato
2006. godina: Evropsko prvenstvo (Srbija) – zlato
2008. godina: Olimpijske igre (Kina) – bronza
2008. godina: Evropsko prvenstvo (Španija) – srebro
2009. godina: Svetsko prvenstvo (Italija) – zlato
2010. godina: Evropsko prvenstvo (Hrvatska) – bronza
2011. godina: Svetsko prvenstvo (Kina) – srebro
2012. godina: Olimpijske igre (Ujedinjeno Kraljevstvo) – bronza
2012. godina: Evropsko prvenstvo (Holandija) – zlato
2014. godina: Evropsko prvenstvo (Mađarska) – zlato
2015. godina: Svetsko prvenstvo (Kazanj) – zlato
2016. godina: Olimpijske igre (Brazil) – zlato
2016. godina: Evropsko prvenstvo (Srbija) – zlato
2017. godina: Svetsko prvenstvo (Mađarska) – bronza
2018. godina: Evropsko prvenstvo (Španija) – zlato
2021. godina: Olimpijske igre (Japan) – zlato
2024. godina: Olimpijske igre (Francuska) – zlato

RUKOMET (MUŠKI)
2001. godina: Svetsko prvenstvo (Francuska) – bronza
2012. godine: Evropsko prvenstvo (Srbija) – srebro
RUKOMET (ŽENSKI)
2001. godina: Svetsko prvenstvo (Italija) – bronza
2013. godina: Svetsko prvenstvo (Srbija) – srebro