Krem ženske odbojke: Troglava aždaja, naš “Marković“, Majin gral i lukavi Latini

Vreme čitanja: 7min | sub. 02.05.26. | 09:22

Tijana Bošković i Maja Ognjenović napadaju jedini klupski trofej koji im nedostaje u okršaju dva najtrofejnija turska kluba, šampiona sveta i šampiona Evrope

Vreme je za najbolju odbojku na svetu! Danas od 17 časova u ”Ulker areni“, pa sve do sutrašnjih večernjih sati. Mnogi se nadaju što kasnijem završetku nedeljnog finala, jer ovo se čekalo cele sezone...

Svaka čast reprezentativnoj odbojci, ali ovo je “creme de la creme“ u ženskoj konkurenciji. Ovo nije samo odbojkaški, već i planetarni sportski spektakl koji će se s pažnjom pratiti u Brazilu, Kini, Americi, Japanu, Rusiji i dobrom delu Evrope. Ulaznice su planule, a nisu bile jeftine. Fajnal-for Lige šampiona za odbojkašice u Istanbulu okupio je većinu zvezda ovog sporta.

Izabrane vesti

Istina, nedostaju Paola Egonu, sjajni srednji bloker Ana Danezi, Fenerove bombarderke Melisa Vargas i Arina Fedorovceva, ali praktično sve ostale zvezde današnjice su tu: godinama najbolji dizači, Maja Ognjenović i Joana Vološ; poenterske mašine, Tijana Bošković i Izabel Hak; najbolji primači današnjice, Gabrijela Gimarais Gabi, Marina Markova i Džu Ting; dva najbolja libera sveta, Monika de Đenaro i Brenda Kastiljo... Zaista „Ol-star“ ženske odbojke.

Samo što ovde mečevi neće imati revijalni karakter, već će to biti takmičarska odbojka do maksimuma. Na Fajnal-foru su prvak Evrope (Koneljano), prvak sveta (Skandići) i dva najtrofejnija kluba Turske: šampion Vakifbank i Ezačibaši. Svi imaju razloga da se nadaju konačnom uspehu i trofeju. Neki manje, neki više, ali niko ovde nije slučajno.

Već godinama italijanski i turski klubovi vode glavne bitke u evropskoj klupskoj odbojci, pa ovakav sastav završnog turnira nije iznenađujući. Možda su se Fener i Milano očekivali pre Ezačibašija i Skandićija, ali u plej-ofu nisu bili na vrhuncu svojih mogućnosti i to su skupo platili.

(2,55) Vakifbank – Koneljano (1,45)

Prvo današnje polufinale između Koneljana i Vakifbanka s razlogom se naziva ”finalem pre finala“. Ono što su evropskom fudbalu pre koji dan ponudili Pari Sen Žermen i Bajern kao dva najbolja tima današnjice, očekuje se večeras na gerfloru “Ulker arene“ od odbojkašica Koneljana i Vakifa. Poslednjih pet evropskih titula ova dva kluba podelila su između sebe, a u tom periodu igrali su i dva međusobna finala. Na klupama sede dvojica ponajboljih klupskih trenera sveta, lukavi Italijani Đovani Gvideti i Danijele Santareli. To je sada već kultno rivalstvo dvojice bivših selektora Srbije.

Đovani je desetak godina stariji i već skoro dve decenije sedi na klupi Vakifa, od kojeg je napravio imperiju: šest Liga šampiona, četiri titule prvaka sveta, devet titula prvaka Turske, uz bezbroj kupova i superkupova. Istorija Vakifa deli se na gubitničku eru pre Đovanija, kada su bili samo učesnici završnih turnira, i šampionsku nakon njegovog dolaska, tokom koje je osvojen 31 od ukupno 42 pehara u klupskoj istoriji.

Fascinantno je da ni nakon toliko godina i uspeha ne gubi motiv, već sa istim žarom pristupa svakoj novoj borbi za trofej. Taktički je u samom vrhu i ume jednim potezom da promeni tok utakmice, a ogromnim pobedničkim iskustvom menja psihologiju svoje ekipe. Iako Vakif igra sjajno cele sezone, deluje da je tempirao formu za sam finiš.

Santareli dok je bio selektor Turske (Patricia de Melo Moreira/AFP)Santareli dok je bio selektor Turske (Patricia de Melo Moreira/AFP)

Dok je Gvidetijev Vakif drmao Turskom, Evropom i svetom, u njegovoj domovini uzdizala se nova sila pod komandom mlađeg kolege Danijelea Santarelija. Nekada prosečan libero, a kasnije pomoćnik tada poznatijeg Andree Macantija, učestvovao je u svakom trofeju u Koneljanovoj mladoj istoriji. Osam puta je bio prvak Italije, po sedam puta osvajao tamošnji kup i superkup, a po tri puta pokorio Evropu i svet.

Ostvario je podvige koje će retko ko uspeti da nadmaši, poput niza od 50 mečeva bez poraza ili dvogodišnje serije nepobedivosti od 76 mečeva u svim takmičenjima. Prošle sezone osvojili su svih pet takmičenja u kojima su učestvovali, uz samo jedan poraz u celoj sezoni! To dovoljno govori o snazi Koneljanovog tima. Kada oni izgube meč, to je vest dana u svetu sporta.

Zašto je to tako, govori i zvezdani sastav kojim raspolažu — možda i najjači koji je evropska odbojka videla u ovom veku. U njemu su čak četiri vrhunske igračice sa kojima je Gvideti u Vakifu osvajao sve što se moglo osvojiti. Pre svih, sjajni korektor Izabel Hak, koja uz Tijanu Bošković i Paolu Egonu godinama čini triling najboljih poentera na svetu. Već četiri godine lopte joj u Koneljanu diže Poljakinja Joana Vološ, za mnoge najbolji tehničar planete.

Ofanzivna pomoć koju Hak dobija sa primačkih pozicija i opcije koje Vološ ima su zastrašujuće: Gabi, kao najbolja na svetu u svom poslu, i Džu Ting, koja je to nekada bila. Obe su godinama s uspehom nosile dres Gvidetijevog Vakifa. Nijedna ekipa na svetu nema dva tako podjednako dobra primača u obe faze igre. Kada Brazilka stane na deveti metar, teško je pronaći rupu. Kineskinja nije u onoj nekadašnjoj formi iz Vakifa, ali niko od konkurencije nema takvog drugog primača. Pred Vakifovom odbranom je paklen zadatk da zaustavi Koneljanovu “troglavu aždaju”.

Kada se tome doda “srce i duša“ tima Monika de Đenaro, već dugo najbolji libero planete, dolazi se do zaključka da Koneljano nema slabu tačku. To svakako nisu ni srednji blokeri. Sara Far je među najboljima, a iskusna Kristina Kirikela doživela je tešku povredu kolena neposredno pred turnir, što je težak udarac za Italijanke. Međutim, ne može jedna povreda destabilizovati klub koji je osvojio tri od poslednjih pet Liga šampiona, iako su ove sezone doživele već četiri poraza i pokazale znake ranjivosti.

Svesni su toga Gvideti i svi u Vakifu. Imaju kvalitet, domaći teren i gladni su uspeha, jer samo nekolicina igračica (Guneš, Ogbogu, Ozbaj, Ajča, Džebedžioglu) iz ovog tima je ranije osvajala Ligu šampiona. Ipak, to tursko jezgro ranije nije pravilo prevagu, već inostrane zvezde.

A najveća među njima prošlog leta je stigla u Vakif nakon deset godina u dresu najvećeg rivala. Tijana Bošković je izabrala Gvidetija i Vakif kako bi osvajala trofeje i nadoknadila sve ono što nije mogla sa Ezačibašijem, u kojem je često igrala “sama protiv svih“, uz konstantne promene trenera i saigračica. Pokazalo se da je bila u pravu; odmah je osvojila duplu krunu u Turskoj, čime joj je verovatno pala tona psihološkog tereta sa leđa.

(©Jacopo Cane/IPA Sport/Guliver)(©Jacopo Cane/IPA Sport/Guliver)

U Vakifu je formirala tandem “Marković“ sa fantastičnom Ruskinjom Marinom Markovom, trenutno verovatno najmoćnijim primačem na svetu. Tijani je prijalo da pored sebe ima napadačku opciju poput Markove, što u Ezačibašiju nije bio slučaj (davno beše kada joj je Brankica Mihajlović u reprezentaciji pomagala na sličan način). Ušla je u sezonu s povredom, navikavala se na novo okruženje i stil igre u kojem je mogla biti odlučujuća i sa 20 poena. Možda osvaja manje poena nego pre, ali Tijanu nikada nisu samo brojke činile prvom zvezdom, već inteligencija, blok, igra u polju i način na koji je nemoguće činila mogućim. Đovani je znao da u Tijani ne dobija samo poentera, već „full paket“.

Da bi tandem “Marković“ bacio Koneljano na kolena i kasnije slavio u finalu, ključni će biti prijem i dizanja nekonstantne Džansu Ozbaj. Tehničar Vakifa moraće da donosi bolje odluke nego u turskom prvenstvu. Ključ drži i drugi primač, za kojeg je teško predvideti ko će biti. Veći deo sezone tu ulogu je dobro nosila Francuskinja Kazot, ali svoje momente imala je i Katarina Dangubić, dok je Derja Džebedžioglu bila “iks faktor“ u finalu turskog šampionata. Gvideti će sigurno rotirati dok ne pronađe pravu kombinaciju. Od srednjih blokera Zehre i Čijake očekuje se nivo dostojan renomea, jer je blok jedan od ključnih segmenata Gvidetijeve taktike.

(2,41) Ezačibaši – Skandići (1,50)

U senci „finala pre finala“ biće večerašnji okršaj Skandićija i Ezačibašija. Italijanke su i bez Maje Ognjenović u plej-ofu iznenadile favorizovani Fenerbahče i zaslužile mesto na Fajnal-foru. Sa potpuno oporavljenom Majom biće još jače. Poput Boškovićeve, ni Ognjenovićeva nema pehar Lige šampiona i ovo će joj možda biti poslednja šansa da se dokopa tog “svetog grala“ u klupskoj karijeri. Nema šta da izgubi, jer Skandići nije favorit, ali ako Maja upadne u onaj njen trans, teško svakome prekoputa.

U stanju je da dobre saigračice učini odličnim. Fantastična Dominikanka Brenda Kastiljo će joj dobrim prijemom olakšati dizanja, pa će dvometrašica Jekaterina Antropova imati “čistije“ lopte za silovite napade i moći će da se u najboljem svetlu predstavi Istanbulu i Turskoj, gde će naredne sezone nositi dres Ezačibašija. Uz podršku iskusne Katerine Bozeti i odlične Amerikanke Ejveri Skiner, koja je blistala u plej-ofu, Skandići i te kako ima čime da napadne.

Ezačibaši je veliko ime turske i svetske odbojke, ali ime koje je godinama nekako bledelo u odsustvu najvećih trofeja. Iako su domaćini, “Tigricama“ se daju najmanje šanse da se dokopaju pehara u Istanbulu. To za njih i nije loše, jer će imati najmanji pritisak, koji im je u prošlosti često bio najveći neprijatelj. Doduše, ne treba previše povlačiti paralele između ovog tima Ezačibašija i prethodnih generacija; nakon deset godina, ovo je prva ekipa devojaka koja ne gleda isključivo u Tijanu Bošković očekujući da sama dobije utakmicu.

Magda Stišjak je dostojno odmenila Srpkinju, dok je Ebrar Karakurt sa manje oscilacija igrala ulogu druge napadačke opcije. Imaju talentovane tehničare Elif i Dilaj, pouzdane srednje blokere Džek Kizal i Retke, pa se logično nameće zaključak da će im sve zavisiti od prijema. Uostalom, kao i svima na ovom Fajnal-foru.

Sigurno će Koneljano iz svih oružja opteretiti Markovu na prijemu kako bi je poremetio u napadu; isto će Gvideti pokušavati sa Gabi i Džu na drugoj strani, dok će Skandići servisima “tući“ po Karakurt... Ko najbolje prođe u odbrani i igri u polju, automatski mu rastu šanse za uspeh, jer su sva četiri tima ofanzivno izuzetno moćna.

Sitni detalji u odlukama sa klupe takođe bi mogli da naprave krucijalnu razliku. Kako sva četiri tima vode italijanski treneri, treba očekivati taktičke i psihološke igrice. Koneljano je prvi favorit, Vakif mu je prva i najteža moguća prepreka, Skandići je osvajanjem klupskog prvenstva sveta već pokazao da je spreman za velika dela, a novi Ezačibaši, lišen pritiska, nema šta da izgubi. Na dobitku će najviše biti ljubitelji odbojke.

LIGA ŠAMPIONA, POLUFINALE

16.00: (2,55) Vakifbank – Koneljano (1,45)
19.00: (2,41) Ezačibaši – Skandići (1,50)


tagovi

Maja OgnjenovićEzačibašiTijana BoškovićvakifbankImoko Koneljanodanijele santareliĐovani GvidetiŽOK Skandići

Izabrane vesti / Najveće kvote


Ostale vesti


Najviše komentara